Rak dojke

Danas Rak dojke predstavlja danas najčešće maligno oboljenje kod žena općenito i kao takvo je od izrazitog javnozdravstvenog značenja na svjetskom nivou.

Kako do danas ne postoje mjere sprečavanja nastanka ove bolesti od presudnog značaja jesu provođenje mjera prevencije i ranog otkrivanja ove vrste maligne bolesti.

Prema zadnjim epidemiološkim podacima svake godine u svijetu od raka dojke život izgubi blizu pola miliona žena s time da je svaka četvrta žena u dobi ispod 50 godina. Još je gori podatak da svaka osma žena ima rizik za nastanak ove maligne bolesti.

Najčešće spominjani faktori rizika nastanka raka dojke su svakako genetska predispozicija, rana pojava prve menstruacije, kasniji ulazak u menopauzu, nerodilje, prvi porod u kasnijoj životnoj dobi, uzimanja hormonskih lijekova.

Osim provođenja uobičajenih mjera primarne prevencije koje podrazumijevaju provođenje mjera zdravog stila života, od neprocjenjive su vrijednosti i provođenja takozvanih sekundarnih mjera prevencije, a to su:

1. SAMOPREGLED DOJKI bi se trebao obavljati svakih mjesec dana, najčešće u vrijeme prvog menstrualnog tjedna ili istog datuma kod žena koje nemaju menstrualni ciklus. Svrha samopregleda jest otkrivanje mogućih promjena dojke u smislu otkrivanja nekih stanja poput bolnosti i osjetljivosti tkiva dojke, otkrivanje eventualnih promjena na koži dojke, promjene bradavica u smislu njenog uvlačenja ili pojave iscjetka iz nje, ili pojava nekih čvorića, kvrga ili bilo kakvih tumorskih tvorbi koje prije nisu postojale, kako unutar same dojke tako i u predjelu pazušnih prostora, kako bi se sprijećio rak dojke.
2. PREVENTIVNI KLINIČKI PREGLED DOJKI koji bi se trebao obaviti jedan puta godišnje.
3. ULTRAZVUČNI PREGLED DOJKI trebalo bi provoditi jedan puta godišnje, predstavlja metodu izbora za rano otkrivanje raka dojke, osobito kod mlađih osoba.
4. MAMOGRAFSKI PREGLED DOJKI bi trebalo provoditi kod žena iznad 40-te godine života kao samostalni pregled ili u kombinaciji sa sumnjivim ultrazvučnim nalazom. Iznad 50-te godine života trebalo bi ga rutinski raditi svake dvije godine.

U slučaju da se primjenom navedenih metoda prilikom obrade dojki primijete neke sumnjive promjene neophodno je pod kontrolom tima liječnika nastaviti provođenje daljnjih preostalih dijagnostičkih mogućnosti kao što su citološka punkcija tvorbe pod kontrolom ultrazvuka, biopsija tumorske tvorbe radi patohistološke analize, laboratorijske pretrage / tumorski markeri u krvi /, magnetska rezonanca.

Po završetku dijagnostičke obrade, tim liječnika koji se sastoji od radiologa, kirurga / ili ginekologa/, te onkologa, u ovisnosti o stadiju bolesti, donosi se odluka o liječenju pacijentica koje se sastoji od operacijskog zahvata, provođenja radioterapije, kemoterapije, hormonalne terapije, adjuvantne terapije, samostalno ili najčešće kombiniranjem više nabrojanih mogućnosti.

Organizacija rada prilikom obrade pacijentica sa bolestima dojke unutar ginekološke ambulante Poliklinike Magnolija:

Nakon što je pacijentica nakon samopregleda dojki primijetila promjene ili je upućena od strane osobnog liječnika na daljnju obradu iz istih razloga, provodi se pregled iskusnog kliničkog liječnika koji uzima detaljne anamnestičke podatke, učini palpatorni klinički pregled dojki , indicira laboratorijsku obradu / sa naglaskom na određivanje tumorskih markera u krvi, u ovom slučaju CA 15-3 /, provodi ultrazvučnu obradu, te donosi odluku o potrebi provođenja mamografske obrade koja se dogovara i realizira u roku od dan do dva od dolaska pacijentice. Slijedi odluka o provođenju citološke punkcije pod kontrolom ultrazvuka, te po svršetku navedenog dijagnostičkog dijela donosi se odluka o daljnjem planu liječenja u kojem sudjeluje tim liječnika sastavljen od radiologa, kirurga i onkologa. 

Ako ste posumljali na rak dojke, odnosno, kvržice odmah konaktirajte poliklinku Magnolija

KADA SE RADI O ZDRAVLJU, NEMOJTE PRISTATI NA KOMPROMISE. ODABERITE VRHUNSKE LIJEČNIKE U POLIKLINICI MAGNOLIJA.

NARUČITE SE

NAŠI LIJEČNICI