Gastroenterologija

Gastroenterologija

Gastroenterologija je subspecijalistička grana interne medicine koja se bavi otkrivanjem (dijagnosticiranjem) i liječenjem (terapijom) bolesti probavnog trakta. Najvažniji organi probavnog trakta su: jetra, žuč, gušterača, slezena, jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo. Relativno česte i brojne su bolesti koje mogu zahvatiti ove organe te izazvati vrlo različite subjektivne smetnje koje su uglavnom locirane u području trbušne šupljine gdje se većina ovih organa i nalazi. Među češćim bolestima su: upalne bolesti želudca (gastritis) i crijeva (kolitis), ulkusna bolest (vrijed, čir) želudca i dvanaesnika, žučni kamenci, upala gušterače (pankreatitis), upale jetara (hepatitisi) te nažalost kao i u drugim dijelovima tijela i u ovom se javljaju zloćudni tumori (rak ili karcinom).

Da bi se ovako široki spektar bolesti i poremećaja mogao dijagnosticirati bilo je potrebno razviti i specijalne aparate kao što su endoskopi. Naime dok jetra, žučni mjehur, žučne kanale, gušteraču i slezenu možemo i najčešće i pregledavamo ultrazvukom s kolor Dopplerom, kao najjeftinijom i najpogodnijom metodom, šuplje organe odnosno organe koji sadrže plinove u sebi ne možemo u cijelosti pregledati ultrazvukom kao niti CT-om ili pak MR-om. Zbog toga za pregled ovakvih organa a to su jednjak, želudac, dvanaesnik i crijeva koristimo endoskopske uređaje koje zovemo gastroskop i kolonoskop.

Ovi aparati omogućuju nam da pomoću specijalnih optičkih niti pregledamo unutarnje organe iznutra i time otkrijemo i najsitnije patološke promjene. Štoviše pomoću ovih aparata u mogućnosti smo uzimati i uzorke za patohistološku analizu pod mikroskopom, odstranjivati izrasline (polipe) kao i zaustavljati krvarenja iz ovih organa. Nakon ovako učinjene kompletne subspecijalističke gastroenterološke obrade probavnog sustava, moguće je po dobivenim nalazima ordinirati adekvatnu terapiju te postići brze i uspješne rezultate u liječenju gastroenteroloških bolesti.

USLUGE

MOGUĆNOST TRANSREKTALNOG UZ

U sklopu gastroenterološke ambulante Poliklinike Magnolija moguće je učiniti slijedeće dijagnostičko-terapijske postupke i zahvate:

  • Subspecijalistički pregled gastroenterologa.
  • Ultrazvuk cijelog abdomena (jetara, žuči, gušterače, slezene, bubrega, mokraćnog mjehura).
  • Kolor Doppler krvnih žila i organa abdomena.
  • Rektosigmoidoskopija
  • Rektoskopija/ Anoskopija
  • Određivanje Helicobactera pylori.
  • Patohistološka analiza uzoraka.
  • Fekalna transplantacija
  • Aspirat duodenuma za mikrobiološku analizu -za utvrđivanje SIBO(sindrom bakterijskog prerastanja tankog crijeva )

BEZBOLNA GASTROSKOPIJA I KOLONOSKOPIJA

GASTROSKOPIJA

Gornjom endoskopijom ili gastroskopijom, pregledava se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, jednjak, želudac i dvanaesnik. Pretraga se izvodi vrlo tankim savitljivim instrumentom, poput malog prsta, na kome se nalazi optički instrument i izvor svijetla, što omogućuje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu.

Zašto se radi gastroskopija?

Ova pretraga omogućuje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava. Pretragu je svakako bitno učiniti u svake osobe starije od 45 godina koja ima novonastalu bol u žličici, osjećaj nadutosti nakon određene hrane ili žgaravicu. Također ju je neophodno učiniti u svake osobe koja ima alarmantne simptome, kao što su pojava krvi u stolici ili crna stolica poput katrana, osjećaj otežanog gutanja, disfagije, gubitak na težini ili slabokrvnost (osobito u muškaraca). Ova je pretraga neusporedivo bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca.

Priprema za gastroskopiju:

Prije pretrage ne smijete jesti najmanje 4-6 sati. Prazan želudac nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Važno je da svom liječniku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate. Važno je isto tako da liječniku kažete sve bolesti od kojih bolujete ili ste bolovali (bolest srčanih zalistaka primjerice jer je u tom slučaju potrebno unaprijed uzeti antibiotik). Ako znate da ste na nešto alergični, važno da unaprijed obavijestite liječnika. Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s liječnikom, jer ljudi u pravilu misle da je pretraga strašnija no što to u stvarnosti jest. Slobodno unaprijed pitajte liječnika sve što Vas zanima. Može se dati i blaži sedativni lijek, koji će tjeskobnu osobu opustiti i olakšati pretragu, iako to najčešće nije potrebno. Pretraga se radi na način da bolesnik legne na lijevi bok. Instrument se polako uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Instrument ne smeta pri disanju i pacijent može disati bilo na nos, bilo na usta. Većina bolesnika nema pri pretrazi doživljaj značajnije nelagode, osobito kada slijedite upute osoblja koje vodi pretragu. Nakon pretrage može zaostati blagi podražaj u ždrijelu, ili nadutost u trbuhu. Nakon odlaska možete normalno jesti kada popusti osjećaj utrnutosti u grlu, što je obično u roku pola do sat vremena. Ako ste dobili neki lijek za ublažavanje straha i nelagode ili za opuštanje ne smijete upravljati vozilom još neko vrijeme, sve dok traje njegovo djelovanje. Kako je to najmanje nekoliko sati neka Vas neko drugi doveze na pretragu i iza toga odveze kući.

Kako se izvodi gastroskopija?

Pretraga se izvodi na lijevom boku. Prije pretrage se postavi štitnik za usta, te se daje lokalna anestezija lidokainom u obliku spreja (poput lijeka kod vađenja zuba). Za vrijeme pretrage bolesnik može normalno disati, bilo na usta ili nos, a potrebno je ne gutati slinu, osim ako to medicinsko osoblje od pacijenta ne zatraži. Aparat se pažljivo uvodi kroz usta, dalje u jednjak, želudac i dvanaesnik. Pretraga je u osnovi neugodna, ali nije bolna. Ako su ljudi izrazito osjetljivi ili se boje pretrage , može se obaviti u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Liječnik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na promijenjenoj sluznici radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni, ili za određivanje prisutnosti bakterije Helicobacter pylori, koja predstavlja čimbenik rizika za razvoj kroničnih želučanih bolesti. Gastroskopija omogućuje i odstranjivanje dobroćudnih izraslina na sluznici (polipa), zaustavljanje krvarenja, te širenje suženja koje onemogućuje normalan prolaz hrane ili tekućine i drugo.

Komplikacije gastroskopije:

Komplikacije pretrage su moguće, ali su izuzetno rijetke. Krvarenje je moguće iz mjesta uzimanja uzoraka tkiva ili nakon odstranjenja izraslina (polipa), no to je vrlo rijetko i obično zahtijeva tek kraće praćenje. Rijetko može doći do perforacije (puknuća) na stjenci probavnih organa. Važno je na vrijeme uočiti znakove i simptome kao što je pojava zimice, tresavice ili povišene temperature, novonastalo otežano gutanje, bolovi u ždrijelu, prsima ili trbuhu, ili bilo koji drugi novonastali znak, odnosno simptom. Većinu lijekova se može nastaviti uzimati, ali neki lijekovi utječu na pripremu ili samu pretragu. Obavijestite liječnika koji će vam raditi pretragu ako ste na terapiji lijekovima protiv zgrušavanja krvi. Obavezno napomenite alergije na lijekove.

KOLONOSKOPIJA

Kolonoskopija je pregled debelog crijeva, od najnižeg dijela, rektuma, pa sve do spoja debelog i tankog crijeva. Pretraga se vrši savitljivim aparatom poput tanke cijevi debljine kažiprsta sa svijetlom i kamerom na vrhu. Uvodi se kroz analani otvor u debelo crijevo.

Zašto se radi kolonoskopija?

Pregled treba učiniti: kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju sa pojavom proljeva, neobjašnjivom boli u trbuhu, pojave krvi u stolici ili nakon stolice. Pregled bi trebalo učiniti u svih starijih od pedeset godina sa podacima o polipima ili raku debelog crijeva u obitelji, ili deset godina prije pojave raka debelog crijeva u najmlađeg člana obitelji. Preporuča se i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života. Kolonoskopija dozvoljava liječniku da vidi i najmanje promjene na sluznici crijeva, te da istovremeno uzima materijal sa patohistološku analizu ili da odmah odstrani polipozne promjene.

Priprema za kolonoskopiju:

Vaše debelo crijevo mora biti u potpunosti prazno prije pregleda. Da bi se pripremili za pregled, potrebno je postupiti prema uputi za čišćenje koju ste dobili od liječnika. Ukoliko će pretraga biti u anesteziji, ne smije se ništa jesti niti piti 6 sati prije pretrage. Ako inače uzimate neke lijekove posavjetujte se prije toga sa liječnikom možete li ih uzeti prije pregleda ili ne. Osobito je važno napomenuti uzimanje lijekova za razrjeđivanje krvi. Isto tako, ako bolujete od srčanih ili plućnih bolesti, porazgovarajte o njima sa liječnikom i ponesite raniju medicinsku dokumentaciju.

Kako se izvodi kolonoskopija?

Pregled se izvodi na lijevom boku, a kolonoskop se polako i pažljivo uvodi kroz anus, rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja sa tankim crijevom. Tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla dobro analizirati. Pregled je ponekad bolan, praćen osjećajem nadutosti i rijetko traje dulje od pola sata. U onih pacijenata koji su prethodno imali veću operaciju u trbuhu, bili zračeni ili imaju nizak prag za bol, preporuča se pregled u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Iako je buđenje iz anestezije vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ne smijete voziti automobil ostatak dana, a uputno bi bilo na pregled doći sa pratnjom. Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad sa nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda. Ako ste bili u anesteziji neko ćete vrijeme provesti u prostoru ordinacije. Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzimana biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Komplikacije kolonoskopije:

Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Ipak radi se o invazivnoj metodi koja ima komplikacije, koje su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, te trganje (perforaciju) stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati svog liječnika ili se javiti u hitnu službu bolnice u slučaju krvi u stolici, jakih bolova u trbuhu, temperature ili tresavice.

POLIPEKTOMIJA

Polipektomija je zahvat kojim se pomoću električnog noža (elektrokauter) odstranjuju izrasline (polipi) iz probavne cijevi, a koje se mogu naći cijelom dužinom probavne cijevi, to jest od nivoa jednjaka do završnog dijela debelog crijeva, ali najčešće polipi se pojavljuju u debelom crijevu. Proces je u potpunosti bezbolan i preporuča ga se ukoliko je moguće učiniti odmah nakon, odnosnu u sklopu, gornje (gastrosopija) ili donje (kolonoskopija) endoskopije, kako bi se izbjegli dodatni financijski izdaci kao i ponovna priprema pacijenta.

Odstranjeni polip se obavezno šalje na patohistološku analizu kako bi se isključila zloćudna priroda izrasline, odnosno točno procijenila priroda procesa. Ovisno o pato-histološkom nalazu slijedi daljna dijagnostička obrada i liječenje ako je potrebno, a sami pato-histološki nalaz ima značajan utjecaj na određivanje ritma kontrolnih pregleda. Iznimno rijetko nakon odstranjenja polipa može doći do krvarenja koje se u pravilu jednostavno zaustavlja.

REKTOSKOPIJA

Rektoskopija je pregled završnog dijela debelog crijeva.

ANOSKOPIJA

Pregled izlaznog dijela debelog crijeva.

ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA ABDOMENA

Ultrazvuk abdomena uključuje ultrazvuk jetre, žućnog mjehura i žućnih vodova, gušterače, slezene, bubrega i prostate te patološki povećanih limfnih čvorova i tekućine u trbuhu.

Ureaza izdisajni test na Helicobacter pylori

Naše usluge

Doktori

doc.dr.sc. Željka Belošić Halle
doc.dr.sc. Željka Belošić HalleGastroenterologija
doc.dr.sc. Ivana Mikolašević
doc.dr.sc. Ivana MikolaševićGastroenterologija